Označavanje UI sadržaja u EU-u: davatelji imaju rok do 2. prosinca 2026., i za Hrvatsku

Prema Uredbi (EU) 2024/1689 o umjetnoj inteligenciji, koja u Hrvatskoj vrijedi izravno kao i u svim članicama EU-a: od 2. prosinca 2026. davatelji starijih generativnih UI sustava moraju svoje slike, videozapise, zvuk i tekst strojno čitljivo označiti kao umjetno stvorene. Vidljiva oznaka za svakog korisnika time nije propisana.

Dana 2. prosinca 2026. u Europskoj uniji (EU), pa tako i u Hrvatskoj, ističe prijelazno razdoblje za označavanje sadržaja umjetne inteligencije. Pogođeni su davatelji generativnih UI sustava koji su na tržištu bili već prije 2. kolovoza 2026. Oni moraju UI stvorene slike, videozapise, zvuk i tekst strojno čitljivo označiti, primjerice putem metapodataka ili digitalnih vodenih žigova. Za korisnike to znači: ne nosi svaki UI tekst i svaka UI slika automatski vidljivu oznaku od tog dana. Vidljive oznake za ljude uređene su na drugom mjestu Uredbe o umjetnoj inteligenciji i pogađaju subjekte koji uvode UI sustav (uvoditelje) samo u određenim slučajevima.

Pravna osnova je članak 50. Uredbe (EU) 2024/1689, izmijenjen takozvanom Omnibus uredbom (EU) 2026/1744. Budući da je riječ o EU uredbi, a ne o direktivi, pravila vrijede u Hrvatskoj izravno i jednako kao u svim ostalim članicama EU-a, bez potrebe za posebnim hrvatskim zakonom o prenošenju. Europska komisija objašnjava obveze u svojim pitanjima i odgovorima o članku 50. (hrvatska verzija stranice je strojno prevedena). Mjerodavan je tko UI sustav stavlja na tržište, tko ga koristi i treba li oznaka biti strojno čitljiva ili vidljiva za ljude. Zašto takve oznake teško opstaju u tekstu, objašnjava naš komentar izdavača o vodenim žigovima UI-ja.

Što vrijedi od 2. prosinca

Članak 50. Uredbe o umjetnoj inteligenciji u načelu vrijedi od 2. kolovoza 2026. Za davatelje UI sustava koji proizvode sintetičke zvučne, slikovne, video- ili tekstualne sadržaje, a koji su na tržište stavljeni prije tog datuma, izmijenjena Uredba sadrži ograničeno prijelazno pravilo: moraju poduzeti potrebne korake za usklađenost s člankom 50. stavkom 2. do 2. prosinca 2026. Za sustave koji se na tržište tek stavljaju od 2. kolovoza, obveze vrijede već od samog stavljanja u promet.

Pravilo se u prvom redu odnosi na davatelje sustava – fizičke ili pravne osobe koje razvijaju UI sustav ili ga daju razviti te ga pod vlastitim imenom ili markom stavljaju na EU tržište ili u uporabu. Prema Europskoj komisiji, obveze mogu obuhvatiti i davatelje izvan EU-a, ako se rezultati njihova sustava koriste u EU-u – pa tako i u Hrvatskoj, bez obzira sjedi li davatelj u Hrvatskoj, drugoj članici EU-a ili izvan Unije.

Traži se da se stvoreni ili izmijenjeni rezultati označe u strojno čitljivom formatu i učine tehnički prepoznatljivima. Rješenja trebaju biti djelotvorna, interoperabilna, otporna i pouzdana, u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo. Uredba pritom uzima u obzir ograničenja pojedinih vrsta medija, troškove i stanje tehnike.

Postoje iznimke: obveza označavanja, primjerice, ne vrijedi ako sustav ima tek pomoćnu funkciju za uobičajeno uređivanje ili bitno ne mijenja podatke koje je dao korisnik, odnosno njihovo značenje. Konkretno razgraničenje ovisi o primjeni; Komisija navodi primjere u svojim smjernicama o obvezama transparentnosti (dostupne na engleskom).

Strojno čitljivo nije isto što i vidljivo

Strojno čitljiva oznaka treba tehničkim sustavima omogućiti da UI rezultat prepoznaju kao umjetno stvoren ili izmijenjen. Za korisnika može biti nevidljiva. Iz toga slijedi: oznaka davatelja ne zamjenjuje automatski vidljivu napomenu kada je uvoditelj prema članku 50. stavku 4. sam obvezan na objavu.

Obrnuto, prijelazni rok ne propisuje da svaka privatna osoba svoje UI generirane fotografije s putovanja od 2. prosinca mora sama označiti vidljivom oznakom. Uredba izričito razlikuje obveze davatelja od obveza uvoditelja. Prema tumačenju Komisije, ni postojeći sadržaj koji je nastao i već bio dostupan prije 2. kolovoza 2026. ne treba naknadno označavati.

Tko to u Hrvatskoj nadzire

Uredba o umjetnoj inteligenciji vrijedi u Hrvatskoj izravno, kao u svim članicama EU-a, bez potrebe za posebnim hrvatskim zakonom o prenošenju. No tko u Hrvatskoj konkretno nadzire poštuju li davatelji baš obveze iz članka 50., u trenutku pisanja ovog članka još nije posve razjašnjeno. Hrvatska je u prosincu 2024. Europskoj komisiji prijavila popis tijela nadležnih za temeljna prava kod visokorizičnih UI sustava prema članku 77. stavku 2. Uredbe – među njima Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP), pučku pravobraniteljicu i nekoliko specijaliziranih pravobraniteljica.

Ta tijela prema dostupnim izvorima nadziru poštovanje temeljnih prava kod visokorizičnih sustava, a ne izravno obveze označavanja iz članka 50. Prijedlog cjelovitog hrvatskog zakona o provedbi Uredbe, koji bi trebao imenovati i nacionalno tijelo za nadzor tržišta UI sustava, krajem ljeta 2026. još je bio u fazi izrade, prema praćenju europskih regulatornih pratitelja. Dok takvo tijelo službeno ne bude imenovano s jasnom nadležnošću za članak 50., poduzeća i korisnici u Hrvatskoj za provjeru obveza ovise prije svega na tekst same Uredbe i objašnjenja Europske komisije.

Kada korisnici ili uvoditelji moraju nešto objaviti

Vidljive obveze za uvoditelje vrijede zasebno. Tko UI sustavom stvara ili mijenja slikovni, zvučni ili video sadržaj koji nalikuje postojećim osobama, predmetima, mjestima ili događajima te bi mogao pogrešno djelovati autentično ili istinito, mora objaviti da je sadržaj umjetno stvoren ili izmijenjen. Napomena mora biti jasno prepoznatljiva ljudima. Kod očito umjetničkih, kreativnih, satiričnih ili fikcionalnih djela objava može biti u primjerenom obliku, bez narušavanja prikaza ili doživljaja djela.

Za UI generirane ili izmijenjene tekstove vrijedi uže pravilo: odnosi se na tekstove objavljene s ciljem informiranja javnosti o pitanjima od javnog interesa. Objava je izuzeta ako je tekst prošao ljudsku provjeru ili uredničku kontrolu te ako fizička ili pravna osoba snosi uredničku odgovornost za objavu.

Komisija ljudsku provjeru opisuje kao sadržajnu, stručno utemeljenu kontrolu. Obična provjera pravopisa ili gramatike prema tome ne dostaje. Za novinarsku ponudu stoga je presudna stvarna urednička provjera i odgovornost za objavu – isključivo formalna kontrola ne bi bila ravnopravna provjera.

Kod obične izravne interakcije s chatbotom vrijedi još jedna obveza: davatelji moraju osobe obavijestiti da komuniciraju s UI sustavom, osim ako to već nije očito. I ta je odredba u članku 50. i nije dio produženja roka do 2. prosinca.

Pravila EU-a o transparentnosti umjetne inteligencije ne mijenjaju ništa na ostalim propisima, primjerice o pravu osobnosti ili autorskom pravu – ta zaštita i dalje vrijedi neovisno o članku 50.

Što vrijedi za privatnu uporabu i stariji sadržaj

Komisija razlikuje privatnu, neprofesionalnu uporabu od profesionalne ili poslovne uporabe. Tko UI koristi isključivo privatno, prema njezinu tumačenju ne smatra se uvoditeljem u smislu ovih propisa. Koristi li se UI redovito u gospodarske svrhe ili u okviru profesionalne djelatnosti, osoba ili organizacija može biti uvoditelj.

Za potrošače je zato važno strojno čitljivu oznaku podrijetla ne zamijeniti s vidljivim upozorenjem. Kod određenih dubinskih krivotvorina (deepfake) ili uredski neprovjerenih tekstova o javnim pitanjima vidljiva napomena može biti obvezna. Za sve ostale slučajeve obveza ovisi o konkretnom sustavu i ulozi dotične osobe ili organizacije.

Izvori i datum

• Pročišćena Uredba (EU) 2024/1689, osobito članak 50. i prijelazna odredba u članku 111.
• Uredba (EU) 2026/1744 o izmjeni Uredbe o umjetnoj inteligenciji
• Europska komisija: Obveze transparentnosti na temelju članka 50. – pitanja i odgovori (hrvatska stranica, strojno prevedena)
• Europska komisija: Smjernice o obvezama transparentnosti za davatelje i uvoditelje određenih UI sustava (na engleskom)
• Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH: popis tijela nadležnih prema članku 77. stavku 2. Uredbe, prijavljen Europskoj komisiji 5.12.2024.

Istraživanje i stanje podataka: 9. studenoga 2026.

Napomena o transparentnosti: pri istraživanju, strukturiranju i pisanju ovog članka korišteni su alati potpomognuti umjetnom inteligencijom. Korišteni izvori navedeni su u članku. Objava slijedi tek nakon ručnog uredničkog odobrenja. Länderfassung (hrvatska inačica) izrađena je na temelju članka na Mrežni trendovi, prilagođena za Hrvatsku; ilustracija je UI generirana simbolična grafika.