Vodeni žigovi za sadržaj umjetne inteligencije od 2. prosinca 2026.: pravilo EU-a i nejasna nadležnost u Hrvatskoj

Članak 50. Uredbe EU-a o umjetnoj inteligenciji: nevidljiva oznaka nestaje već kod prve preinake teksta, a nadležno tijelo u Hrvatskoj još nije određeno

Od 2. prosinca 2026. i stariji sustavi umjetne inteligencije na europskom tržištu moraju strojno čitljivo označiti svoj sadržaj. To zvuči kao zaštita potrošača, no riječ je prije svega o birokraciji s ugrađenim rokom trajanja.

Tog dana istječe prijelazno razdoblje iz Uredbe EU-a o umjetnoj inteligenciji (Uredba (EU) 2024/1689), koja se u Hrvatskoj primjenjuje izravno, bez posebnog nacionalnog zakona o prenošenju. Obveza se odnosi na pružatelje, odnosno proizvođače generatora slika, videozapisa i teksta, čiji su sustavi već bili na tržištu prije 2. kolovoza 2026. Pravna osnova je članak 50. stavak 2., koji zahtijeva da umjetno generirani sadržaj bude tehnički prepoznatljiv, primjerice putem metapodataka ili digitalnih vodenih žigova. Što rok točno propisuje, objašnjavamo u našem članku o označavanju sadržaja UI-ja.

Vodeni žigovi u tekstu: tek nešto više od statističkog obrasca

Problem je najuočljiviji kod tekstova. Vodeni žig u jeziku tek je statistički obrazac: umjetna inteligencija bira riječi prema skrivenom pravilu, koje softver za provjeru kasnije prepoznaje. Google takav postupak već koristi pod nazivom SynthID.

Tko preformulira, prevede ili skrati rečenicu, uništava taj obrazac. Za razliku od slikovnih datoteka, čisti tekst ne sadrži metapodatke. Sama uredba to priznaje: oznaku zahtijeva samo „u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo”. Pravilo koje odmah sadrži vlastitu iznimku na kraju propisuje vrlo malo.

Kod slika stanje nije bolje

Metapodaci nestaju čim platforma smanji sliku ili netko napravi snimku zaslona. Vodeni žigovi ugrađeni u piksele otporniji su, ali nisu sigurni ni od namjerne manipulacije. Tko želi širiti dezinformacije, jednostavno koristi model izvan pravila EU-a ili ukloni oznaku.

Europska komisija je u lipnju 2026. predstavila dobrovoljni kodeks ponašanja za označavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, koji se oslanja na više slojeva metapodataka i vodenih žigova. Ni on ne nudi pouzdano rješenje za tekstove.

Tko bi trebao nadzirati pravilo u Hrvatskoj

Prema specijaliziranom pregledniku provedbe Zakona o umjetnoj inteligenciji, tijelo nadležno za nadzor tržišta (članak 74. Uredbe) u Hrvatskoj je izričito navedeno kao „još nije određeno”. Hrvatska je dosad prijavila sedam tijela nadležnih za temeljna prava – pučku pravobraniteljicu i četiri specijalizirane pravobraniteljice, Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Državno izborno povjerenstvo i Agenciju za elektroničke medije – no ta tijela nadziru poštovanje temeljnih prava kod visokorizične umjetne inteligencije, a ne izravno obvezu označavanja iz članka 50.

Za sada nema posebnog hrvatskog izvješćivanja o roku od 2. prosinca 2026. za tehničko označavanje sadržaja. Dok službeno tijelo za nadzor tržišta ne bude određeno, ostaje nejasno tko će u Hrvatskoj konkretno provjeravati i sankcionirati kršenje obveze označavanja.

Koga obveza zapravo pogađa

Veliki američki koncerni ugrađuju tu tehnologiju gotovo usput. Manji europski pružatelji, uključujući hrvatske startupove u području umjetne inteligencije, moraju umjesto toga uložiti novac, pravno savjetovanje i razvojno vrijeme koje im u konkurenciji nedostaje. Pravilo zamišljeno da ojača europsku suverenost na kraju tako jača tržišne lidere izvan Europe.

Da rokovi nisu bili ostvarivi, EU je sama priznala. Omnibus uredbom o umjetnoj inteligenciji (EU) 2026/1744 pomaknula je ključne rokove Uredbe o umjetnoj inteligenciji – prešutno priznanje da je regulacija krenula brže nego što tehnologija to dopušta.

Razumno pravilo za redakcije

Za novinske portale važnija je druga odredba, koja vrijedi već od 2. kolovoza 2026. Prema članku 50. stavku 4., tekstovi izrađeni uz pomoć umjetne inteligencije o temama od javnog interesa ne trebaju nikakvu napomenu ako je čovjek sadržajno provjerio tekst, a osoba ili tvrtka preuzima uredničku odgovornost. Obična provjera pravopisa za to nije dovoljna, prema smjernicama Europske komisije.

Zavaravajuće realistične slike umjetne inteligencije stvarnih osoba, mjesta ili događaja, takozvani deepfakeovi, moraju pak uvijek biti vidljivo označene. U tome nema ništa sporno: upravo tako izgleda odgovornost – čovjek svojim imenom jamči za sadržaj. Za kršenje obveza transparentnosti članak 99. stavak 4. Uredbe predviđa novčane kazne do 15 milijuna eura ili 3 % ukupnog godišnjeg svjetskog prometa.

Zaključak: odgovornost, a ne tehnička obveza

Nevidljiva oznaka koja nestaje već kod prve izmjene ne pomaže protiv obmane. Pomažu redakcije koje provjeravaju, navode izvore i odgovaraju za ono što objave. EU bi trebala jačati upravo tu odgovornost, umjesto da europske pružatelje umjetne inteligencije opterećuje tehničkim obvezama koje promašuju cilj.

Zagovornici obveze tvrde suprotno: i nesavršena oznaka čini prepoznatljivom masu automatski generiranih lažnih sadržaja, jer je platforme mogu automatski očitati – osobito uoči izbora. Taj argument zaslužuje ozbiljno razmatranje. No on ne opravdava obvezu koja je kod tekstova tehnički jedva provediva.

Izvori i datum

• Uredba (EU) 2024/1689 (Uredba o umjetnoj inteligenciji), posebno članci 50. i 99.
• Europska komisija: smjernice o obvezama transparentnosti za pružatelje i korisnike određenih sustava umjetne inteligencije
• Uredba (EU) 2026/1744 o izmjeni Uredbe o umjetnoj inteligenciji (omnibus o UI)
• Google DeepMind: SynthID
• Popis nadležnih tijela prema Zakonu o umjetnoj inteligenciji – Ministarstvo pravosuđa i uprave
• regulation-ai.eu: nacionalna provedba – Hrvatska

Istraživanje i podaci ažurirani: 9. studenoga 2026.

Napomena o transparentnosti: pri istraživanju, strukturiranju i pisanju ovog članka korišteni su alati potpomognuti umjetnom inteligencijom. Korišteni izvori navedeni su u članku. Objava slijedi tek nakon ručnog uredničkog odobrenja. Lokalno izdanje izrađeno na temelju članka s Mrežni trendovi, istraženo za Hrvatsku.