Članak 50. Akta EU-a o umjetnoj inteligenciji: nevidljive oznake nestaju pri prvoj obradi – odgovornost je na redakcijama, ne na vodenim žigovima
Najvažnije ukratko
- Od 2. prosinca 2026. dobavljači starijih sustava umjetne inteligencije (UI) u Europskoj uniji (EU) moraju strojno čitljivo označiti sve što njihovi sustavi proizvedu: slike, videozapise, zvuk i tekstove.
- Kod tekstova to jedva funkcionira: vodeni žig skriven u izboru riječi nestaje čim netko tekst preoblikuje, skrati ili prevede.
- Za redakcije vrijedi posebno pravilo: tekstovima izrađenima uz pomoć UI-ja nije potrebna napomena ako čovjek provjeri sadržaj i za njega odgovara.
Od 2. prosinca 2026. i stariji sustavi UI-ja u EU-u moraju strojno čitljivo označavati svoje sadržaje. Zvuči kao zaštita potrošača, ali je ponajprije birokracija s ugrađenim rokom trajanja.
Toga dana završava prijelazno razdoblje Akta o umjetnoj inteligenciji (Uredba (EU) 2024/1689). Odnosi se na dobavljače, odnosno proizvođače generatora slika, videozapisa i tekstova čiji su sustavi bili na tržištu već prije 2. kolovoza 2026. Pravna osnova je članak 50. stavak 2. On zahtijeva da umjetno generirani sadržaj bude tehnički prepoznatljiv, primjerice putem metapodataka ili digitalnih vodenih žigova. U Hrvatskoj se uredba, kao i u ostalim državama članicama, primjenjuje izravno.
Vodeni žig u tekstu: tek nešto više od uzorka
Problem je najočitiji kod tekstova. Vodeni žig u jeziku samo je statistički uzorak: UI bira riječi prema skrivenom pravilu, a program za provjeru to pravilo kasnije prepoznaje. Google takav postupak već koristi pod nazivom SynthID.
Tko premjesti, prevede ili skrati rečenicu, uništava taj uzorak. Za razliku od slikovnih datoteka, običan tekst nema metapodatke. Uredba to i sama zna: označavanje traži samo „u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo”. Zakon koji odmah sa sobom donosi vlastitu iznimku na kraju malo toga uređuje.
Ni kod slika nije puno bolje
Metapodaci nestaju čim platforma smanji sliku ili netko napravi snimku zaslona. Vodeni žigovi ugrađeni u piksele otporniji su, ali ni oni nisu sigurni od ciljane manipulacije. Tko želi širiti dezinformacije, koristi modele izvan pravila EU-a ili uklanja oznaku.
Europska komisija predstavila je u lipnju 2026. dobrovoljni kodeks prakse za označavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. On se oslanja na više slojeva metapodataka i vodenih žigova. Ni on ne nudi pouzdano rješenje za tekstove.
Koga obveza zapravo pogađa
Veliki američki koncerni tehnologiju ugrađuju usput. Mali europski dobavljači, naprotiv, moraju uložiti novac, pravnike i vrijeme za razvoj koji im onda nedostaju u tržišnom natjecanju. Tako pravilo koje bi Europu trebalo učiniti suverenijom na kraju jača tržišne predvodnike s druge strane Atlantika.
EU je odavno sama priznala da rokovi nisu bili održivi. Uredbom omnibus o UI-ju (EU) 2026/1744 odgodila je ključne rokove Akta o umjetnoj inteligenciji. To je priznanje da se reguliralo brže nego što tehnologija dopušta.
Za redakcije vrijedi razumno pravilo
Za novinarske portale važnija je druga odredba, koja se primjenjuje već od 2. kolovoza 2026. Prema članku 50. stavku 4. tekstovima izrađenima uz pomoć UI-ja o temama od javnog interesa nije potrebna napomena ako je čovjek provjerio sadržaj, a fizička ili pravna osoba snosi uredničku odgovornost. Prema smjernicama Europske komisije (na engleskom) puka provjera pravopisa nije dovoljna.
Varljivo uvjerljive slike stvarnih osoba, mjesta ili događaja generirane UI-jem, takozvani deepfakeovi (krivotvorine), moraju se naprotiv uvijek vidljivo označiti. U tome nema ništa loše. Upravo tako izgleda odgovornost: čovjek svojim imenom jamči za sadržaj. Za povrede obveza transparentnosti članak 99. stavak 4. uredbe predviđa novčane kazne do 15 milijuna eura ili 3 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini.
Zaključak: odgovornost umjesto tehničke obveze
Protiv obmane ne pomaže nevidljiva oznaka koja nestaje već pri prvoj obradi. Pomažu redakcije koje provjeravaju, otkrivaju svoje izvore i odgovaraju za objavljeno. EU bi trebala jačati tu odgovornost umjesto da europske dobavljače UI-ja opterećuje tehničkim obvezama koje promašuju cilj.
Zagovornici odgovaraju da i nesavršena oznaka čini prepoznatljivom masu automatski generiranih krivotvorina jer ih platforme mogu automatski očitati – osobito uoči izbora. Taj argument treba shvatiti ozbiljno. No on ne opravdava obvezu koja je kod tekstova tehnički jedva ostvariva.
Česta pitanja
Hoće li tekstovi generirani UI-jem od 2. prosinca 2026. imati vodeni žig?
Dobavljači sustava UI-ja moraju svoje tekstove strojno čitljivo označiti u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo. Takva oznaka nije vidljiva i pri preoblikovanju se uglavnom gubi.
Moraju li informativni portali označavati tekstove izrađene uz pomoć UI-ja?
Ne, ako je čovjek provjerio sadržaj, a fizička ili pravna osoba snosi uredničku odgovornost. Bez te provjere vidljiva napomena je obvezna.
Što vrijedi za slike generirane UI-jem?
Varljivo uvjerljive slike stvarnih osoba, mjesta ili događaja moraju se vidljivo označiti kao umjetno generirane. Kod očito umjetničkih ili satiričnih djela dovoljna je primjerena napomena.
Što vi mislite: pomažu li vodeni žigovi protiv krivotvorina izrađenih UI-jem ili je obveza ponajprije birokracija? Napišite nam svoje mišljenje u komentarima.
Izvori i datum
- Uredba (EU) 2024/1689 (Akt o umjetnoj inteligenciji), osobito članci 50. i 99.
- Europska komisija: smjernice o obvezama transparentnosti za dobavljače i subjekte koji uvode određene sustave UI-ja (na engleskom)
- Uredba (EU) 2026/1744 o izmjeni Akta o umjetnoj inteligenciji (omnibus o UI-ju)
- Google DeepMind: SynthID (na engleskom)
Stanje istraživanja i podataka: 9. studenoga 2026.
Napomena o transparentnosti: pri istraživanju, strukturiranju i pisanju ovog članka korišteni su alati potpomognuti umjetnom inteligencijom. Korišteni izvori navedeni su u članku. Objava slijedi tek nakon ručnog uredničkog odobrenja. Prijevod njemačkog izvornika objavljenog na Mrežni trendovi.
Podijeli članak
