Europska komisija želi suzbiti manipulativne prodajne tehnike na internetu. Za Crni petak 24. 11. 2026. paket još nije donesen – no lažna nestašica već danas može kršiti hrvatsko potrošačko pravo.
Najvažnije ukratko
- Komisija je 11. studenoga 2026. predstavila prijedlog Akta o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act).
- To još nije važeće pravo EU-a: Europski parlament i Vijeće tek trebaju o njemu raspravljati.
- Cilj su lažna nestašica, manipulativna sučelja i pretplate koje je teško otkazati.
- U Hrvatskoj Zakon o zaštiti potrošača već zabranjuje zavaravajuće poslovne prakse.
Brojač odbrojava do nekoliko minuta, a pokraj njega stoji „ostala su samo dva komada”: Europska komisija želi strože urediti upravo takve tehnike. Za nadolazeći Crni petak to je zasad ponajprije politički signal, a ne već primjenjivo pravilo.
Komisija je 11. studenoga 2026. predstavila prijedlog Akta o digitalnoj pravednosti, kojim se potrošačka pravila EU-a žele prilagoditi digitalnim praksama: odbrojavanjima, sučeljima koja potiču kompulzivno trošenje, personaliziranim ponudama usmjerenima na ranjive korisnike, oglašavanju influencera i otkazivanju ugovora s automatskim obnavljanjem. Prijedlog tek mora proći zakonodavni postupak; za nadolazeći Crni petak to je ponajprije politički signal.
Sadržaj
Što Europska komisija želi promijeniti
Prijedlog je usmjeren protiv praksi koje potrošače putem zavaravajućeg sučelja guraju prema odluci. Oznaka poput „ostala su samo dva komada” bila bi osobito relevantna ako ne odražava stvarno stanje zaliha; stvarno ograničena zaliha time nije automatski zabranjena. Komisija je 11. studenoga usvojila prijedlog i proslijedila ga Europskom parlamentu i Vijeću; datum stupanja na snagu novih obveza još nije poznat.
Što već vrijedi u Hrvatskoj
Lažna nestašica nije sitnica ni u hrvatskom pravu. Zakon o zaštiti potrošača (kojim je prenesena europska direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi) zabranjuje zavaravajuće poslovne prakse, u koju kategoriju može spadati i neistinita tvrdnja o ograničenoj dostupnosti proizvoda; nadzor provodi Državni inspektorat. Za pretplate vrijede opća pravila o predugovornom informiranju i pravu na jednostrani raskid ugovora sklopljenih na daljinu; Hrvatska nema tako izričito propisanu obvezu „gumba za otkazivanje” kao njemačko pravo, no načelo da otkazivanje ne smije biti neopravdano otežano vrijedi i ovdje.
Što bi kupci trebali provjeriti za Crni petak
Praktični kontrolni popis
- Provjerite proizvod i cijenu: oznaku modela, varijantu, troškove dostave i ukupnu cijenu.
- Stavite vremenski pritisak u kontekst: brojač je razlog za stanku, a ne dokaz prijevare. Spremite stranicu proizvoda i cijenu s datumom.
- Provjerite prodavača: identitet, adresu za povrat i uvjete jednostranog raskida.
- Pažljivo pročitajte probnu pretplatu: trajanje besplatnog razdoblja, cijenu nakon toga, obnavljanje i način otkazivanja.
Često postavljana pitanja
Vrijedi li Akt o digitalnoj pravednosti već na Crni petak 2026.?
Ne. Na dan 14. studenoga 2026. postoji samo prijedlog Europske komisije. Europski parlament i Vijeće tek trebaju o njemu raspravljati, pa nove obveze još ne vrijede.
Jesu li brojači za odbrojavanje sada zabranjeni u Hrvatskoj?
Ne, ne paušalno. Dokazano lažna tvrdnja o nestašici već danas može kršiti Zakon o zaštiti potrošača. Stvaran brojač ili naznaka ograničenih zaliha nije automatski nezakonit.
Moram li čekati nova pravila EU-a da bih otkazao/la pretplatu?
Ne. Hrvatska pravila o predugovornom informiranju i pravu na raskid ugovora sklopljenih na daljinu već vrijede, neovisno o budućem Aktu o digitalnoj pravednosti.
Izvori i stanje
- Europska komisija: Akt o digitalnoj pravednosti – prijedlog i zakonodavni status, pristupljeno 14. studenoga 2026..
- Europska komisija: rezultati provjere internetskih prodajnih praksi (26.03.2026), pristupljeno 14. studenoga 2026..
- Narodne novine: Zakon o zaštiti potrošača, pristupljeno 14. studenoga 2026..
Stanje istraživanja i podataka: 14. studenoga 2026.
Transparentnost: ovaj je članak istražen i napisan uz pomoć umjetne inteligencije te je predviđen za ljudsku urednu provjeru. Provjera izvora i konačna urednička kontrola provedene su na temelju povezanih izvornih izvora. Nacionalna prilagodba članka s Mrežni trendovi, istražena za Hrvatsku.
Podijeli članak
Kommentieren Sag uns deine Meinung →