Zakon o potrošačkim kreditima stupa na snagu 20. studenoga: HNB preuzima nadzor, uvodi se besplatno savjetovanje o dugu putem Fine.
Najvažnije ukratko
- Novi hrvatski Zakon o potrošačkim kreditima (NN 86/26) stupa na snagu 20. studenoga 2026. – na isti datum kao njemački Zakon o dužničkom savjetovanju (SchuBerDG).
- Zakon prenosi istu europsku direktivu kao njemački propis, Direktivu (EU) 2023/2225 o ugovorima o potrošačkim kreditima (CCD2), i objedinjuje dosadašnja dva hrvatska zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju.
- Hrvatska narodna banka (HNB) postaje središnje tijelo za odobrenja i nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima; uvodi se besplatno savjetovanje o dugu koje pruža Financijska agencija (Fina).
- Odvojeno od toga, od 1. kolovoza 2026. vrijede izmjene Zakona o stečaju potrošača – hrvatskog mehanizma osobnog stečaja, koji provodi isključivo Fina.
Njemačka 20. studenoga uvodi zakon o pristupu dužničkom savjetovanju. Hrvatska istog dana uvodi vlastiti, širi Zakon o potrošačkim kreditima s nadzorom HNB-a i besplatnim savjetovanjem o dugu. Oba propisa prenose istu europsku direktivu o potrošačkim kreditima, ali hrvatski zakon ide dalje: mijenja pravila oglašavanja, procjene kreditne sposobnosti i zaštite dužnika u financijskim teškoćama za cijelo tržište potrošačkih kredita.
U Njemačkoj od 20. studenoga vrijedi Schuldnerberatungsdienstegesetz (SchuBerDG) (na njemačkom) – zakon koji uređuje pristup neovisnom dužničkom savjetovanju i uvjete pod kojima savjetovališta smiju naplaćivati naknadu. Hrvatska taj isti dan uvodi vlastiti propis koji provodi istu EU direktivu, ali je širi: Zakon o potrošačkim kreditima.
Njemački zakon ukratko
Njemački Schuldnerberatungsdienstegesetz uređuje pristup potrošača neovisnom dužničkom savjetovanju: tko ima pravo na savjetovanje, koje uvjete moraju ispuniti savjetovališta i kada smiju naplatiti naknadu. Zakon ne jamči da je svako savjetovanje besplatno – naknada je dopuštena ako potrošača ne opterećuje neprimjereno i ako savjetovalište o njoj unaprijed obavijesti. Propis provodi zahtjeve iz Direktive (EU) 2023/2225, iste direktive koju sada u Hrvatskoj provodi novi Zakon o potrošačkim kreditima.
Taj njemački propis vrijedi samo za Njemačku i njemačke dužnike – nije izravno primjenjiv u Hrvatskoj. Zato je za hrvatske potrošače relevantnije ono što ista EU direktiva donosi kod kuće: novi hrvatski zakon, koji je Hrvatski sabor izglasao ovog ljeta.
Što donosi hrvatski Zakon o potrošačkim kreditima
Hrvatski Zakon o potrošačkim kreditima objavljen je u Narodnim novinama broj 86/26 od 7. kolovoza 2026. Stupa na snagu 20. studenoga 2026., dok pojedine odredbe vrijede kasnije: pravila o kreditima vezanima uz kartice s odgođenom naplatom i plaćanje na rate primjenjuju se od 1. siječnja 2028.
Zakon objedinjuje dosadašnji Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan propis i prenosi Direktivu (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća o ugovorima o potrošačkim kreditima, poznatu kao CCD2, koja zamjenjuje dosadašnju Direktivu 2008/48/EZ. Prema pregledu novog zakona, proširuje se područje primjene na dopušteno prekoračenje, beskamatne kredite i kredite koji se moraju vratiti u roku od tri mjeseca – proizvode koji su dosad bili izuzeti iz zaštite. Ukida se i dosadašnja gornja granica iznosa kredita od 132.722,81 eura, iznad koje se zakon o potrošačkim kreditima dosad nije primjenjivao.
Novost je i centralizirani nadzor: Hrvatska narodna banka (HNB) postaje tijelo nadležno za izdavanje odobrenja i stalni nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima, osim subjekata koje već nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) – primjerice leasing-društva, osiguravatelje i mirovinska društva. Zakon pooštrava pravila oglašavanja kredita, uvodi standardizirano predugovorno informiranje i strože kriterije procjene kreditne sposobnosti potrošača.
Besplatno savjetovanje o dugu i uloga Fine
Za potrošače u financijskim teškoćama najvažnija je nova odredba o savjetovanju o dugu: zakon obvezuje vjerovnike da rano prepoznaju poteškoće u otplati i da prije ovrhe ili prodaje potraživanja ponude mjere poput produljenja roka otplate, refinanciranja ili konverzije valute. Uz to se uspostavlja sustav besplatnog savjetovanja o dugu, koji će pružati Financijska agencija (Fina), uz mogućnost uključivanja i drugih dionika, primjerice neprofitnih organizacija.
To je izravna hrvatska usporednica njemačkom modelu neovisnog dužničkog savjetovanja – samo što hrvatski zakon savjetovanje smješta unutar šireg reformskog paketa za potrošačke kredite, a ne u zaseban propis kao u Njemačkoj. Koliko će savjetovanje doista biti dostupno od prvog dana, odnosno kakva će biti mreža savjetovališta Fine diljem Hrvatske, zakon sam po sebi ne propisuje do detalja – to će pokazati provedbeni propisi i praksa nakon 20. studenoga.
Osobni stečaj: zasebna mogućnost za prezadužene
Uz savjetovanje o dugu, hrvatski pravni sustav već duže poznaje i institut osobnog stečaja za fizičke osobe, uređen Zakonom o stečaju potrošača. Taj zakon je nedavno izmijenjen: Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača (NN 69/26) objavljen je 29. lipnja 2026. i stupio je na snagu 1. kolovoza 2026.
Izmjena određuje da se jednostavni postupak stečaja potrošača može provesti samo nad imovinom potrošača s prijavljenim prebivalištem u Hrvatskoj; nadležan je trgovački sud prema prebivalištu dužnika. Postupak pokreće isključivo Fina, a stečajni postupci pokrenuti prije 1. kolovoza 2026. dovršavaju se po ranijim pravilima. Osobni stečaj i savjetovanje o dugu nisu isto: savjetovanje o dugu iz novog Zakona o potrošačkim kreditima trebalo bi pomoći prije nego dužnik uopće dođe do stečaja, dok je stečaj potrošača krajnja mjera za već prezadužene osobe.
Što provjeriti prije podizanja kredita ili traženja pomoći
Potrošačima koji od 20. studenoga ugovaraju novi kredit ili traže pomoć s postojećim dugom koristi nekoliko konkretnih provjera, neovisno o tome hoće li im ustreba savjetovanje o dugu ili razmišljaju o osobnom stečaju.
Praktična provjera za potrošače u Hrvatskoj
- Provjeriti ima li vjerovnik ili kreditni posrednik odobrenje HNB-a za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja – od 20. studenoga to je zakonska obveza za gotovo sve vjerovnike.
- Kod poteškoća s otplatom tražiti od vjerovnika mjere predviđene zakonom (produljenje roka, refinanciranje, konverziju valute) prije nego dug ode u ovrhu ili prodaju potraživanja.
- Informirati se o besplatnom savjetovanju o dugu putem Fine prije nego se prihvati ponuda komercijalnog „sređivanja dugova” koja samu uslugu naplaćuje.
- Kod ugovaranja kredita provjeriti obvezno upozorenje o riziku zaduživanja i standardizirani predugovorni obrazac (SECCI za potrošačke, ESIS za stambene kredite) prije potpisa.
Ovi koraci ne zamjenjuju pravni ili financijski savjet u pojedinačnom slučaju, ali pomažu prepoznati jesu li ponuđeni uvjeti u skladu s novim zakonom.
Česta pitanja
Od kada vrijedi hrvatski Zakon o potrošačkim kreditima?
Zakon o potrošačkim kreditima (NN 86/26) stupa na snagu 20. studenoga 2026., uz iznimku pojedinih odredbi o karticama s odgođenom naplatom i plaćanju na rate, koje vrijede od 1. siječnja 2028.
Je li hrvatski zakon isto što i njemački Schuldnerberatungsdienstegesetz?
Ne izravno. Oba zakona provode istu EU direktivu, Direktivu (EU) 2023/2225, i stupaju na snagu istog datuma, 20. studenoga 2026., ali njemački zakon uređuje samo pristup dužničkom savjetovanju, dok hrvatski zakon objedinjuje cijelo područje potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja, uključujući savjetovanje o dugu kao jedan od elemenata.
Tko u Hrvatskoj pruža besplatno savjetovanje o dugu?
Prema novom zakonu, sustav savjetovanja o dugu uspostavlja i pruža Financijska agencija (Fina), uz mogućnost uključivanja drugih dionika, primjerice neprofitnih organizacija. Pojedinosti o dostupnosti i mreži savjetovališta propisat će provedbeni akti.
Što je osobni stečaj i kako se razlikuje od savjetovanja o dugu?
Osobni stečaj (stečaj potrošača) sudski je postupak za fizičke osobe u teškoj prezaduženosti, koji isključivo provodi Fina na temelju Zakona o stečaju potrošača. Savjetovanje o dugu iz novog Zakona o potrošačkim kreditima zamišljeno je kao ranija, besplatna pomoć prije nego dužnik dođe do stečajnog postupka.
Izvori i datum
- Schuldnerberatungsdienstegesetz (SchuBerDG) (na njemačkom), gesetze-im-internet.de, izrađen 12. listopada 2026.
- Zakon o potrošačkim kreditima, Narodne novine br. 86/26, 7. kolovoza 2026.
- Pregled novog Zakona o potrošačkim kreditima, Zakon.hr, ažurirano 11. kolovoza 2026.
- Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača, Narodne novine br. 69/26, 29. lipnja 2026.
- Direktiva (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima.
Istraživački i pravni stand: 8. studenoga 2026. Navodi o Hrvatskoj odnose se na hrvatsko pravo i datume stupanja na snagu navedene u zakonskim tekstovima; navodi o Njemačkoj odnose se na njemačko savezno pravo.
Napomena o transparentnosti: pri istraživanju, strukturiranju i pisanju ovog članka korišteni su alati potpomognuti umjetnom inteligencijom. Korišteni izvori navedeni su u članku. Objava slijedi tek nakon ručnog uredničkog odobrenja. Nacionalno izdanje na temelju članka s Mrežni trendovi, istraženo za Hrvatsku.
Podijeli članak
