Nvidijini alati Aerial i Sionna koristi 8.000 institucija – četiri testa pokazuju gdje 6G pomaže, a gdje su granice
Najvažnije ukratko
- Nvidia je 6. studenoga 2026. objavila bilancu svojih otvorenih platformi Aerial i Sionna: više od milijun preuzimanja i više od 8.000 istraživačkih i sveučilišnih institucija.
- Četiri laboratorijska testa (London, Japan, Leeds, Katalonija) pokazuju konkretne dobitke u brzini, pouzdanosti, potrošnji energije i trajanju simulacija – ali samo u opisanim postavama, ne kao opće obećanje za 6G.
- Hrvatska nema vlastiti javni 6G poligon; istraživačka infrastruktura oslanja se na FER-ovu 5G kampus mrežu u Zagrebu i na europsko financiranje mreža nove generacije.
Nvidia je objavila da njezine besplatne platforme za istraživanje 5G i 6G mreža, Aerial i Sionna, sada koristi više od 8.000 istraživačkih institucija diljem svijeta. Četiri neovisna laboratorijska testa pokazuju stvarne, ali usko omeđene dobitke – ne dokaz da će buduća 6G mreža biti brža ili štedljivija za sve korisnike.
Tvrtka je bilancu objavila 6. studenoga 2026. na svom blogu. Prema vlastitim podacima (Nvidia), broj preuzimanja i broj institucija koje koriste alate povećao se desetorostruko unutar godine dana. Oba broja dolazi od samog proizvođača i nisu neovisno revidirana, no radi se o javnoj, provjerljivoj objavi uz poveznice na repozitorije koda.
Riječ je o dva odvojena alata. Aerial (github.com/NVIDIA/aerial-cuda-accelerated-ran) je softver otvorenog koda pod Apache 2.0 licencijom za baznu postanicu mobilne mreže ubrzanu grafičkim procesorima – no stvarno radi samo uz Nvidijin CUDA i odgovarajući hardver, pa “otvoreno” ovdje ne znači i neovisno o jednom proizvođaču. Sionna (github.com/NVlabs/sionna) je Python biblioteka, također pod Apache 2.0 licencijom, za simulaciju radijskog prijenosa, bez te hardverske ovisnosti.
Četiri laboratorijska testa: od robotike do baznih postaja
Londonski King’s College London testirao je prijenos podataka usmjeren na cilj za robotiku: u 20 ponavljanja vrijeme prijenosa palo je i do 52,6 posto, a vjerojatnost uspješnog izvršenja zadatka porasla je do 45 posto (arxiv.org, rad od 14. rujna 2026.). Istraživači izričito napominju da rezultat ne znači opće ubrzanje mreže, nego dobitak ograničen na ovaj specifičan scenarij upravljanja robotom.
Japanski telekomunikacijski operater SoftBank testirao je prijamnik koji uči iz podataka, u zasjenjenom laboratoriju sa stvarnim pametnim telefonom. Kod svih 15 razina smetnji prijamnik je bio brži, s najvećim dobitkom od 60,5 posto – 47,9 umjesto 29,9 megabita u sekundi (softbank.jp, objavljeno 2. studenoga 2026., na engleskom). Ni ovdje ne postoji dokaz da bi se takva brzina ostvarila i izvan laboratorijskih uvjeta ili u svakodnevnoj uporabi.
Sveučilište u Leedsu testiralo je gašenje neiskorištenog kapaciteta na četiri bazne postaje: potrošnja struje pala je za 45,6 posto, bez prekida veze (eprints.whiterose.ac.uk, rad iz 2026., na engleskom). I ovaj rezultat vrijedi isključivo za opisani testni postav sa četiri postaje, ne za mrežu u cjelini.
Katalonski istraživački centar CTTC ubrzao je simulaciju mreže kombinacijom modela radijskog kanala na grafičkom procesoru i mrežnog simulatora: trajanje simulacije skratilo se s otprilike tri sata na 10 do 20 minuta (cttc.cat, na engleskom).
Što to znači za Hrvatsku
Hrvatska zasad nema vlastiti javni istraživački poligon posvećen 6G mrežama. Najnaprednija istraživačka infrastruktura za mobilne mreže nove generacije u zemlji je 5G kampus mreža na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, koju su Hrvatski Telekom i FER pokrenuli 16. prosinca 2020. – prva takva mreža u Hrvatskoj, s vlastitim, od javne mreže odvojenim resursima u frekvencijskom pojasu od 3,5 GHz, namijenjena projektima u robotici, automatizaciji i umjetnoj inteligenciji (t.ht.hr, priopćenje od 16. prosinca 2020., na engleskom). Prema tadašnjoj objavi, FER je u to vrijeme imao gotovo 250 aktivnih znanstvenoistraživačkih projekata.
Dodjelu radiofrekvencijskog spektra i uvjete za 5G mreže u Hrvatskoj nadzire HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti), koja je spektar dodjeljivala putem javnih dražbi i koja za 6G zasad nije objavila poseban regulatorni okvir (hakom.hr, na engleskom). Na razini financiranja, hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđa 130 milijuna eura za giganetnu povezanost u ruralnim područjima i izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture za 5G, dok Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa postavlja cilj 5G mreža u svim većim gradovima i uz glavne autoceste (digital-strategy.ec.europa.eu, Europska komisija, na engleskom). Poseban, javno objavljen hrvatski 6G istraživački projekt s konkretnim brojkama korisnika ili institucija u trenutku objave ovog članka nije pronađen – ako se takav program pojavi, Mrežni trendovi.hr će o tome izvijestiti zasebno.
Granice laboratorijskih rezultata
Svi opisani rezultati odgovaraju na uske istraživačke pitanje u točno određenim laboratorijskim postavama. Oni nisu dokaz da će buduća 6G mreža biti brža ili energetski štedljivija za sve korisnike – svaki test vrijedi samo za opisani scenarij, broj ponavljanja i opremu. Za potrošače se zasad ništa ne mijenja: ni tarifa, ni doseg postojeće 5G mreže.
Njemačka primjerice 6G tretira kao predmet državnog financiranja istraživanja – prema njemačkom Saveznom izvješću o istraživanju i inovacijama za 2026. (na njemačkom), u zemlji od 2026. djeluju četiri nacionalna transferna čvorišta za 6G. Europska komisija na svojoj stranici o 6G politici očekuje prve 6G proizvode i infrastrukturu tek krajem ovog desetljeća.
Česta pitanja
Može li se 6G mreža već koristiti?
Ne. 6G je zasad u istraživačkoj fazi. Europska komisija očekuje prve proizvode i infrastrukturu tek krajem ovog desetljeća.
Jesu li Aerial i Sionna doista otvorenog koda?
Oba su alata objavljena pod Apache 2.0 licencijom. No Aerial u praksi radi samo uz Nvidijin CUDA i odgovarajući grafički hardver, pa postoji stvarna ovisnost o jednom proizvođaču.
Dokazuju li ovi rezultati da će 6G biti brža ili štedljivija?
Ne. Rezultati pokazuju prednosti pojedinih postupaka isključivo u opisanim testnim postavama – ne i opće poboljšanje buduće mreže za sve korisnike.
Izvori i datum
- Nvidia Blog, 6. studenoga 2026. (na engleskom)
- Aerial – GitHub repozitorij
- Sionna – GitHub repozitorij
- King’s College London, rad od 14. rujna 2026. (na engleskom)
- SoftBank, 2. studenoga 2026. (na engleskom)
- Sveučilište u Leedsu, rad iz 2026. (na engleskom)
- CTTC, Katalonija (na engleskom)
- Hrvatski Telekom / FER, priopćenje od 16. prosinca 2020. (na engleskom)
- HAKOM – uloga agencije u dodjeli 5G spektra (na engleskom)
- Europska komisija – digitalna povezanost Hrvatske (na engleskom)
- Savezno izvješće o istraživanju i inovacijama 2026., Njemačka (na njemačkom)
- Europska komisija – politika o 6G mrežama (na engleskom)
Stanje istraživanja i podataka: 6. studenoga 2026.
Napomena o transparentnosti: pri istraživanju, strukturiranju i pisanju ovog članka korišteni su alati potpomognuti umjetnom inteligencijom. Korišteni izvori navedeni su u članku. Objava slijedi tek nakon ručnog uredničkog odobrenja. Nacionalna prilagodba članka s Mrežni trendovi, istražena za Hrvatsku.
Podijeli članak
