Europska platforma za dizajn čipova mobilizira 525 milijuna eura; prema službenim podacima Europske komisije, ukupna ulaganja u poluvodiče u EU-u porasla su petostruko, na 85 milijardi eura godišnje.
Najvažnije ukratko
- EuroCDP je pokrenuta 4. studenoga 2026. s ciljem mobiliziranja 525 milijuna eura; bespovratna sredstva idu od 100.000 eura u ranoj fazi do 16 milijuna eura kasnije.
- Hrvatski timovi ubrajaju se u ciljanu skupinu, bez posebne nacionalne kvote prema Komisiji.
- Platforma je dio šireg Akta o čipovima, koji je potaknuo ulaganja od 85 milijardi eura godišnje u poluvodiče diljem EU-a.
Europska komisija pokrenula je European Chip Design Platform (EuroCDP), platformu koja mladim tvrtkama za dizajn čipova treba otvoriti skupe alate i put do proizvodnje. Riječ je o dijelu Europskog akta o čipovima, koji je prema službenim podacima Komisije dosad potaknuo desetke milijardi eura ulaganja u cijeloj EU.
Prema Europskoj komisiji, EuroCDP objedinjuje šest područja na jedinstvenoj cloud platformi: softver za dizajn, tehničku podršku, već razvijene IP module, financiranje, edukaciju i pristup proizvodnim kapacitetima. Ukupno se želi mobilizirati 525 milijuna eura. Start-upovi u ranoj fazi mogu dobiti bespovratna sredstva do 100.000 eura, a zrelije tvrtke do 16 milijuna eura javnih sredstava – riječ je o gornjim granicama, ne o automatskim iznosima.
Platforma je namijenjena europskim start-upovima i malim i srednjim poduzećima u dizajnu čipova, pa se hrvatski timovi ubrajaju u ciljanu skupinu; Komisija pritom ne navodi posebnu kvotu za Hrvatsku. Konkretni pozivi objavljuju se na eurocdp.eu.
EuroCDP je dio šireg Europskog akta o čipovima, koji je na snazi od 21. rujna 2023. godine. Prema službenoj hrvatskoj inačici stranice Europske komisije, Akt je dosad pomogao mobilizirati više od 80 milijardi eura najavljenih ili planiranih ulaganja, dok su godišnja ulaganja u poluvodiče porasla na 85 milijardi eura – peterostruko povećanje. Komisija je odobrila 19 odluka o državnim potporama ukupne vrijednosti više od 33 milijarde eura. Za Hrvatsku, u ovom istraživanju nije pronađen zaseban nacionalni program vezan izravno uz EuroCDP; zainteresirane tvrtke i istraživačke skupine stoga trebaju pratiti pozive na razini EU-a i izravno se obratiti Ministarstvu gospodarstva radi informacija o mogućoj nacionalnoj podršci.
Za potrošače u Hrvatskoj pokretanje platforme za sada ne mijenja ništa izravno. Ni EuroCDP ni širi Akt o čipovima ne jamče točan broj novih tvrtki ili niže cijene čipova u kratkom roku.
Provjera za hrvatske timove
- Pratiti otvorene pozive izravno na eurocdp.eu.
- Za pitanja nacionalne podrške obratiti se izravno Ministarstvu gospodarstva.
- Provjeriti odgovara li projekt alatima EuroCDP-a, širim ciljevima Akta o čipovima, ili oboma.
- Iznosi „do” određene svote gornje su granice, a ne automatska sredstva – unaprijed provjeriti prihvatljive troškove i kriterije odabira.
Česta pitanja
Mogu li se hrvatski start-upovi prijaviti na EuroCDP?
Da. Platforma je namijenjena europskim start-upovima i malim i srednjim poduzećima u dizajnu čipova, a hrvatski timovi ubrajaju se u ciljanu skupinu. Prihvatljivost ovisi o svakom pojedinom pozivu.
Postoji li poseban hrvatski program povezan s EuroCDP-om?
U ovom istraživanju nije pronađen zaseban nacionalni program izravno povezan s EuroCDP-om. Zainteresirani se mogu obratiti Ministarstvu gospodarstva radi dodatnih informacija.
Dobiva li svaka tvrtka najviši navedeni iznos?
Ne. Iznosi od 100.000, odnosno 16 milijuna eura kod EuroCDP-a gornje su granice koje ovise o odabiru, a ne automatska potpora.
Izvori i datum
- Europska komisija: 525 milijuna eura za Europsku platformu za dizajn čipova (na engleskom)
- Europska komisija: stranica s podacima o European Chips Design Platform (na engleskom)
- European Chip Design Platform: pristup platformi (na engleskom)
- Europska komisija: Europski akt o čipovima, hrvatska inačica
Podaci ažurirani: 7. studenoga 2026..
Napomena o transparentnosti: pri istraživanju, strukturiranju i pisanju ovog članka korišteni su alati potpomognuti umjetnom inteligencijom. Korišteni izvori navedeni su u članku. Objava slijedi tek nakon ručnog uredničkog odobrenja. Nacionalna inačica izrađena na temelju članka s Mrežni trendovi, istražena za Hrvatsku.
Podijeli članak
